Vrgorac: Groblje krije tajnu partizanskog zločina nad civilima iz Ljubuškog

Istražitelji pretpostavljaju kako se u nedavno otkrivenoj masovnoj grobnici nalazi 40-tak žrtava koje su prtizani pogubili nakon povlačenja iz Ljubuškog u siječnju 1945.

Od zločina se navršilo 66 godina

Koncem siječnja navršit će se 66 godina od stravičnog zločina koji su partizanske snage počinile nedaleko Vrgorca. Masovna grobnica s posmrtnim ostacima 40-tak žrtava, koju smo pokušavali locirati kontaktirajući desetak starijih Vrgorčana, nalazi se u jednom manjem vrgorskom groblju koje stanovništvo naziva Novim grobljem.

Nažalost, nitko od starijih Vrgorčana nije nam sa sigurnošću mogao potvrditi točnu lokaciju stratišta. Tek nakon poziva fra Miljenka Stojića, voditelja Vicepostulature za istraživanje i prikupljanje građe o stradalim hercegovačkim franjevcima, uspjeli smo locirati masovnu grobnicu.

Stratište djeluje jezivo

Masovna grobnica na vrgorskom Novom groblju djeluje jezivo. Hrpa stijena iz kojih raste korov pokraj porušene i zapuštene crkve skriva tajnu pogibije 40-tak civila i franjevaca iz Ljubuškog. Gotovo 65 godina nitko nije istraživao tajnu koju skriva hrpa kamenja na groblju pokraj Vrgorca.

Zločin se počeo otkrivati nakon što je u studenom 2009. jedan skelet, otkriven u još jednoj masovnoj grobnici pokraj Vrgorca, identificiran kao posmrtni ostaci fra Maksimilijana Jurčića. Za fra Maksimilijana Jurčića znalo se kako su ga partizani odveli nakon povlačenja 28. siječnja 1945. iz samostana Humac zajedno sa četrdesetak civila prema Vrgorcu. Međutim, nitko nije znao točnu lokaciju njegova stratišta.

Otkrićem grobnice fra Maksimilijana tim fra Miljenka Stojića je na osnovu predaje nekih Vrgorčana locirao i posljednje počivalište ostalih civila odvedenih iz Ljubuškog u siječnju 1945. godine.

Stojićev tim počinje iskapanja na proljeće

Fra Miljenko Stojić najavljuje početak iskapanja i istraživanja ove masovne grobnice za proljeće ove godine. I dok istraživanje grobnice tek treba početi, istraživanje počinitelja zločina nije ni potrebno jer on zločin opisuje u vlastitoj knjizi.

Jure Galić, današnji predsjednik SUBNOR-a BiH u svojoj knjizi "Vrijeme i ljudi" navodi imena svih partijskih dužnosnika koji su bili protagonisti ovog zločina, među njima i svoje.

Što je u Vrgorcu radio Jure Galić?

Galić je početkom 1945. bio član Okružnog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu, partijskog tijela na čijem se čelu nalazio Mato Markotić iz Graba. Uz Juru Galića u sastavu ovog tijela djelovali su: Mladen Knežević iz Trebinja, Franjo Budimir iz Vira, Marko Šoljić iz Širokog Brijega, Halid Mesihović iz Ljubuškog te Pero Jelčić, tadašnji šef OZNE u Ljubuškom.

Napad njemačkih i ustaških postrojbi, izveden 28. siječnja 1945. na Ljubuški, Galića je zatekao na tom mjestu. U svojoj knjizi "Vrijeme i ljudi" (str. 370) Galić navodi kako su se osobe koje su u to vrijeme radile u partizanskim tijelima u Ljubuškom, panično povlačile pod naletom ustaških i njemačkih postrojbi prema Vrgorcu.

Galić također spominje kako su se u to vrijeme s njima povlačili i neki fratri. Jure Galić nikada nije objasnio kakva je bila uloga Okružnog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu u donošenju odluke o povlačenju i odvođenju zarobljenika prema Vrgorcu, međutim, za ovu odluku je zasigurno morao znati, jer je zajedno s tadašnjim čelnim čovjekom OZNE u Ljubuškom Perom Jelčićem bio član vrhovnog partijskog tijela za zapadnu Hercegovinu.

Dvojba je samo tko je ovu odluku donio, a Galić to sasvim sigurno dobro zna.

Željko Primorac | dalmacijanews.com