Priprema se obnova kule hercega Stjepana u Ljubuškom

Konačni cilj je tvrđavu iznad Ljubuškog revitalizirati i turistički valorizirati, naveli su iz tog poduzeća.

U procesu koji prethodi izradi projektne dokumentacije, odnosno idejnog i glavnog projekta, kojeg dijelom financira Federalno ministarstvo kulture i sporta kroz natječaj za obnovu kulturnog naslijeđa, moraju se osigurati uvjeti na terenu te su djelatnici JP Parkovi uklonili nisko i visoko raslinje unutar perimetralnih bedema i centralne kule, popularno zvane Herceguše, na površini od 3.350 m2.

Iz ljubuškog poduzeća Parkovi navode kako proces izrade projektne dokumentacije započinje izradom arhitektonskog snimka postojećeg stanja, a uključuje plan konzervacije, restauracije, arheoloških istraživanja, dodatnog sadržaja, opisa radova i troškovnika te da će se navedena dokumentacija iskoristiti za prijavu projekta obnove na europske fondove prekogranične suradnje.

"Upravo kroz navedene fondove na nedavno završenom projektu Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje ‘Tema srednji vijek', čiji nositelj je razvojna agencija ZHK Herag, uređena je pristupna asfaltna dionica u dužini od 1.000 metara te je postavljena turistička signalizacija, čime su osigurani temeljni preduvjeti za buduće iskorištavanje turističkih potencijala koje ovaj lokalitet nesumnjivo ima", navode iz JP Parkovi Ljubuški.

Inače, kako je istaknuto, radi se o povijesno jako vrijednom lokalitetu za cijelu BiH.

Naime, tvrđava hercega Stjepana u Ljubuškom jedino je kasnosrednjovjekovno utvrđenje zapadno od rijeke Neretve u Hercegovini.

Tvrđava je izgrađena na najistaknutijem vrhu krševitog brdskog lanca brda Butorovice na 396 metara nadmorske visine, a upravo zahvaljujući vlastitoj strateškoj poziciji, monumentalnoj arhitekturi, kao i povijesnim izvorima, ona postaje simbol grada Ljubuškog, ali i Hercegovine.

Njezin potencijal prepoznalo je i resorno federalno ministarstvo, koje je tvrđavu, u svrhu zaštite, proglasilo nacionalnim spomenikom 2003. godine.

Uslijed seizmičkog djelovanja 60-ih godina prošlog stoljeća, lokalitet je ozbiljno ugrožen. Trenutnom stanju lokaliteta svakako doprinosi činjenica da su posljednji značajni zahvati, ako izuzmemo pokušaj konzervatorsko-restauratorskih radova u razdoblju 2003.-2004. godine, provedeni još u drugoj polovini 18. stoljeća.

Razlozi limitiranih aktivnosti u proteklom periodu na ovom lokalitetu su, između ostalog, nedostatak projektne dokumentacije i monumentalnost objekta, priopćeno je iz ljubuškog poduzeća Parkovi./Fena/