Ante Mucić-Antas, umjetnik u izradi tradicijskih instrumenata
Diple, gusle i lijericu izrađuje od javora, klijena, jasena ,orasa, a ističe da je najbolje drvo za izradu gusala od javora. Što drvo tvrđe, to je bolje za instrumente. Kupci njegovih instrumenata su većinom naši ljudi koji žive u inozemstvu, a kako kaže nađe se i ovdje poneki kupac.
Naš sugovornik jednom tjedno, po dva sata obučava svoje učenike za sviranje tradicionalnih instrumenata, a trenutno ima 7 učenika.
„Ima sam jednog učenika koji je u rekordnom roku završio sviranje i na diplama, guslama i lijerici. Iako je to naporan posa, pričinjava mi zadovoljstvo. Važno je znati je li učenik lijevoruk ili desnoruk, u čovika koji je livaja brži su prsti , a brzina se i traži na diplama. Svi dolaze učiti svirati na instrumentima, a za izradu, nema niko zainteresiran", ističe Ante.
Zaljubljenost u tradicionalne instrumente od malih nogu
Više od 46 godina posvetio je izradi instrumenata, predstavljanju ovdašnje tradicije, a kako se rodila ljubav prema guslama i diplama, ukratko nam je ispričao Ante.
Kad mu je bilo šest godina, sa svojom majkom je posjetio djeda, sjedeći mu u krilu, zaspao je, dok mu je djed svirao na diplama . I kako kaže taj zvuk mu je ostao u podsvijesti uvijek ga je pratio. Zamolio je svoga djeda, „ćaćinog ćaću" da mu zakolje kozu kako bi napravio diple. Uz pomoć djedova sastavio je svoje prve diple, te pomalo mučeći se naučio svirati na njih.
„Prve gusle sam napravija, kada sam iz vojske doša. U svatove triba ići, ja oću ponit ćaćine gusle, ćaća neda. Ja usičem kljen, popola ga rascipim i napravim dvoje gusle, bolje nego ćaćine, i otada sam počeja praviti gusle", kazao je Ante.
Izradom lijerica počeo se baviti prije nekih 10-12 godina. Gledao je kako Zlatko Glavinić izrađuje lijericu i kaže očima mu je ukrao kako se izrađuje lijerica.
ljubuski
Pored svoje zbirke tradicijskih predmeta, Ante broji mnoge nagrade i priznanja za očuvanje, svoje baštine. Posjetio je brojna mjesta od Kanade do Australije i podsjetio naše iseljenike da nikad ne zaborave svoje korijene.
Mi Media I hum.ba
Vezani članci