Legende Blidinjskog jezera
Jedna od legendi kaže kako je prije postanka jezera, ovo mjesto Polja bilo u posjedu dvojice braće Duvnjaka koji su ovdje obrađivali zemlju. Nakon što su braća osnovala obitelj, odlučili su ovu plodnu udolinu podijeliti.
"Mlađi brat je dobio kuću i manju površinu zemlje, dok je drugi +dobio veću površinu zemlje, ali nije kuću. Žena od mlađeg brata je bila nezadovoljna takvom podjelom pa je posvađala braću. Nakon nekog vremena, braća su se odlučila pomiriti i onda su rekli ‘ako ćemo se mi svađati neka sve ovo poplavi voda. Tako je počeo puhati jak vjetar i s Vrana digao stogove sijena koji su začepili ponore u donjem dijelu jezera. To područje se napunilo vodom. A ženu koja je potaknula svađu, odnijele su vile na Ivandan. Stoga se na Ivandan svake godine, jezero uzburka", govori nam Tomislav Zelenika, mještanin Blidinja priču o postanku jezera koju je čuo od svojih predaka.
Postanak Blidinjskog jezera nije ostalo samo na legendama. Predmet je istraživanja brojnih znanstvenika koji pokušavaju dokazati je li ono nastalo otapanjem ledenjaka ili utjecajem čovjeka.
"Stric mog djeda govorio nam je kako se na ovom mjestu gdje je danas jezero nekad oralo i sadilo. Tako da je i to jedan od primjera koji kazuje kako jezero nije nastalo ledenjačim procesom. Osim toga, današnja granica između Posušja i Tomislavgrada koja prolazi kroz sredinu jezera predstavlja put kojim se prije išlo sa Barzonje prema Poljima u unutrašnjost" poručuje Zelenika.
Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na 1.183 metra nadmorske visine. Površina mu se uglavnom kreće od 3 do 6 km2. Najveća dubina je 4,5 metra, a najvećim dijelom je dubine od jednog metra. U njemu se nalaze brojne ribe poput klijena, oštrulje, podbile i pastvre. Na jezero se može doći iz Jablanice i Posušja, a nalazi se na području općina Posušje i Tomislavgrad. Po ovom jezeru, Blidinje je dobilo i naziv.
Na jezeru su na pojedinim dijelovima vidljivi i tragovi motornih snježnih saonica koje koriste turisti i avanturisti koji dolaze u posjetu Parku prirode Blidinje. Iako je idilično, to može biti i opasno jer je na nekim dijelovima led tanak. Ljeti veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore zbog čega opadne razina jezera. Stoga ovdje kupači nisu česti.
Ovdje se zima ne šali. Jezero je mjesecima okovano ledenim pokrivačem debljine i do deset centimetara. Kada stanovnici u većini gradova dočekuju prve proljetne zrake sunca u svojim baštama, jezero je još uvijek pod debelim slojem ledenog pokrivača. Tek kasno u proljeće, povratak galebova na ovaj lokalitet navjesti novo ruho Blidinjskog jezera.
Naša.tv
Vezani članci