VIDEO  HNŽ: Povećan broj karcinoma

Toliko da danima deponiju drže u blokadi, tražeći da se pristupi adekvatnom rukovođenju i saniranju. I dok inspekcijske službe provjeravaju stanje na terenu, FTV je istražila što je to što ugrožava zdravlje građana Mostara i samog HNŽ-a, odnosno od čega najviše obolijevaju.

- U 2018. godini na području HNŽ-a je registrirano 1.429 novooboljelih, dok je, npr., 2014. bilo samo 905 novooboljelih - navodi Erdin Alajbegović, šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a.

Ovim podacima o broju oboljelih od karcinoma možemo dodati i one iz Federalnog zavoda za osiguranje i reosiguranje - u samo dvije godine, od 2016. do 2018, za citostatičke lijekove oboljelima iz Hercegovačko-neretvanske županije izdvajanja su povećana za milijun maraka. A veći je i broj onih kojima Županijski zavod zdravstvenog osiguranja snosi troškove dijagnostičke PET CT pretrage u ustanovama van ovog kantona.

- Primjerice, samo za tu uslugu u 2018. godini Zavod je izdvojio oko 160.000 KM, a u prvom tromjesečju 2019. godine oko 62.000 KM - kaže Alenka Ban, glasnogovornica Zavoda zdravstvenog osiguranja HNž-a.

Zastupnik u prošlom sazivu Skupštine HNŽ-a Amer Zagorčić više je puta tražio konkretne mjere kojima bi se pokušalo utvrditi što je to što škodi zdravlju ljudi.

- Da se vrše ispitivanja na Uborku i na Avijatičarskom mostu zraka, vode i zemlje. Tražio sam da mi se dostave podaci i o ispitivanju hrane. Što je to što mi jedemo, da vidimo uzroke zbog čega se to dešava - navodi Zagorčić.

No, niti se ozbiljnije istraživalo niti se građanima o rizikofaktorima govorilo. Resorno ministarstvo zdravstva pokrenulo je tek program prevencije karcinoma dojke.

- Što je s drugim karcinomima? Što je s karcinomom pluća, karcinomom kolorektuma? To su u nas dva vodeća karcinoma kontinuirano, iz godine u godinu - naglašava Alajbegović.

U izvještajima Zavoda zdravstvenog osiguranja i Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a zabilježeno je povećanje broja oboljelih od karcinoma želuca i gušterače, kao i pluća i kolorektuma. Na udaru su, dakle, prvenstveno respiratorni i probavni trakt. Da li stradaju od, između ostalog, nečistog okoliša i neadekvatne prehrane - pitanja su koja mogu biti dobra polazna osnova ako se nadležni javnom zdravlju žele posvetiti.

izvor: federalna.ba