Hercegovini prijete potresi jačine i do 10 stupnjeva Merkalijevih, najugroženiji Mostar, Neum i Nevesinje

Brlek ističe da su vjerodostojne analize koje ukazuju na ovakvu opasnost, ali da se ne može reći kada će se to dogoditi.

Hercegovina i Krajina su u najvećoj opasnosti od "novog pomijeranja tla, kao posljedica velikih tektonskih poremećaja koji su nastupili zbog podvlačenja afričke ploče pod podzemni euroazijski masiv".

"Na osnovu seizmo-tektonskog sklopa terena i prethodnih događanja, te po nekim statističkim metodama, može se, zaista, reći da postoji velika vjerovatnoća da se na tim područjima ponove jači zemljotresi. Najugroženija je Hercegovina, južna Hercegovina, te područje Banja Luke. Zenica, gdje su se javili posljednji potresi, nije toliko ugrožena. Ne prijete joj razarajući zemljotresi. Takođe, točne su i procjene da se u narednih 50 godina može očekivati jači potres na području Sarajeva", govori za agenciju Anadolija seizmolog Brlek.

Kako tvrde stručnjaci, Banja Luka je u dijelu Bosne i Hercegovine koje bi, u budućnosti, mogli pogoditi zemljotresi jačine od osam ili devet stupnjeva Merkalijeve skale. Riječ je o vrlo jakim, takozvanim pustošnim zemljotresima u kojim više od 50 posto zidanih objekata biva oštećeno ili srušeno.

Kao rizična područja izdvajaju se posebno Mostar, Trebinje, Nevesinje i Neum.

Prema karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa, a na osnovu koje rade i seizmolozi u BiH, na području Hercegovine postoji mogućnost potresa i do 10 stupnjeva Merkalijeve skale, potresi kakvi nisu zapamćeni u povijesti BiH. Riječ je o potresima koji uništavaju skoro tri četvrtine stambenih i ostalih objekata.

Isto tako, područje Sarajeva se nalazi u zoni sedam, što znači da postoji opasnost od potresa jačine sedam stupnjeva Merkalijeve skale, od ukupno 12 stupnjeva navedene skale.

"Na našem području prilično često se javljaju potresi. Doduše manji potresi. Oni slabije snage javljaju se gotovo svakodnevno. Jači potresi, kao ovaj u Zenici, su rjeđi. Godišnje se javi pet do šest takvih potresa u BiH. Razornih, srećom, nema. Ali, nitko ne može točno reći kada i gdje će biti slijedeći potres. Mogu se izvršiti određene statističke procjene, odnosno izračunati vjerojatnoća pojave zemljotresa na određenom području, to jeste koliko se seizmičke energije može osloboditi.

U ovom slučaju, potresi u Zenici se slažu s tim procjenama. Dakle, govorim o razdoblju od deset, 20 ili 100 godina. Ne možemo reći kada točno, dakle, koji dan i u koliko sati će doći do novog potresa. To nitko ne može reći. Ako i kaže, nije u pravu", ističe Brlek.

Nadalje, Brlek napominje da će nakon posljednjeg potresa u Zenici uslijediti takozvano "smirivanje tla" to jest serija potresa koji traju nekoliko dana. Nakon toga intenzitet gibanja zemlje će se smanjiti. Da bi se ponovio takav potres treba proći od pet do 100 godina.

Na pitanje koliko nedavni razorni potresi, poput onog u Italiji, mogu utjecati na to da se i u BiH dogode slični zemljotresi, Brlek kaže:

"Mnogi su to ispitivali, ali veza između tih seizmogenih područja nije uvjet pojave zemljotresa na drugom području. Ne mora značiti ako je potres bio u Italiji da će se uskoro dogoditi kod nas ili obrnuto. Ili ako se dogodio u Japanu, da odmah mora biti na Novom Zelandu. To su, ipak, sporadični događaji i svaki je vezan za sebe", podvlači Brlek.

U Bosni i Hercegovini se godišnje registruje oko 1.100 potresa slabijih od 2,5 stupnjeva po Richteru.( AA)