Hercegovina se bunila i borila, a bori se i danas

Nastao je kao rezultat Međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Mostaru 2009. godine i jako je dugo i kvalitetno pripreman. Velika vrijednost tog skupa je njegova interdisciplinarnost. U stvaranju ovog kapitalnog djela sudjelovali su brojni znanstvenici koji su, svatko u svom području, opisali prošlost srednjovjekovnog Huma koji je obuhvaćao današnju Hercegovinu i veliki dio Pelješca. Zbornik je izdan u dvije knjige na otprilike 1500 stranica. Izdao ga je Hrvatski institut za povijest iz Zagreba, a uredio dr. sc. Ivo Lučić. Predstavljanje je organiziralo Hrvatsko kulturno društvo Napredak - Dubrovnik u suradnji s Maticom hrvatskom i Hrvatskim institutom za povijest. Uz autora zbornik su predstavili akademik Luko Paljetak, dr.sc. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest, dr.sc. Ante Šoljić, prof.dr. Miroslav Palameta i dr.sc. Nino Raspudić. Nakon predstavljanja zbornika uslijedila je tribina o sadašnjosti i budućnosti BiH.

Izvanredan poznavatelj političkih prilika u Bosni i Hercegovini i glavni urednik ovog zbornika, Ivo Lučić zahvalio je svima koji su pridonijeli nastanku zbornika a nakon toga je rekao nekoliko riječi o razlozima organiziranja Međunarodnog znanstvenog skupa 'Hercegovina kroz povijest' koji je održan u studenom 2009. u Mostaru, a koji je rezultirao ovim zbornikom.

'Netko reče da je identitet kao zub, ne znaš ni da postoji dok ne zaboli. Mi koji smo rođeni u Hercegovini ili smo podrijetlom iz Hercegovine suočili smo se prije desetak i nešto više godina još jednim, tko zna kojim valom negacije i osporavanja našeg zavičaja i našeg identiteta. Suočili smo se s negacijom i omalovažavanjem onoga što smatramo vrijednim, u što vjerujemo i po čemu smo to što jesmo. Logično je da smo na to reagirali. Naravno svatko na svoj način. Kao povjesničar htio sam se suočiti s povijesnm istinom o Hercegovini, htio sam biti siguran jesmo li doista sve ono kako nas je uz prostačke epitete nazivao vodeći jugoslavenski etičar Milan Kangrga.

Nismo nikakva Bosna

Jesu li nam i zašto su nam glave kockaste kako je to tvrdio nekadašnji komunistički moćnik Jure Bilić i je li Hercegovina zapravo samo jedna Bosna kako su to uz sve prethodno rečeno pisali i govorili, odnosno još uvijek govore bošnjački i bosanski nacionalisti. Na temelju ovih pitanja nastao je moj tekst 'Tko i zašto negira Hercegovinu i Hercegovce' koji je 2006. godine objavljen u sjajnom mostarskom časopisu 'Status'. U njemu sam dao odgovor na postavljena, ali i mnoga druga pitanja koja se tiču Hercegovine, ali sam radeći na njemu isto tako uvidio koliko je prošlost Hercegovine neistražena i koliko je njezina povijest iskrivljena. Bio je to izazov, za mene kao povjesničara i za mene kao Hercegovca. Došao sam do zaključka da smo ipak normalan svijet kao i drugi, da su nam glave različite - ima i kockastih i jajastih i okruglih i većih, po izboru - te da nismo nikakva Bosna' naglasio je u svom predstavljanju Lučić.

Hercegovina se bunila i borila, a bori se i danas

On je kazao kako je Hercegovina u u osnovi stara humska zemlja koja se u povijesnim vrelima spominje od 925. godine kada je papa Ivan x. pisao pisma hrvatskom kralju Tomislavu i knezu Huma Mihovilu te nastavio u iscrpnom tonu.

'Sjedište Huma je tada bio Ston. Hum je bio dijelom srpskog, hrvatskog i bosanskog kraljevstva, ali nije postao ni Hrvatska, niti Srbija, niti Bosna koja se istina u povijesnim vrelima spominje dvadesetak godina nakon Huma koji je kao politički entitet postojao 557 godina. Od te spomenute 925. godine do 1482. godine. A Bosna 514 godina. Od 949. do 1463. godine. Hum je bio pod nekim oblikom bosanske vlasti u trajanju između 42 i 92 godine. Prvi bosanski vladar ban Borić spomenut je 225 godina poslije humskog kneza Mihovila. Hum je pod tursku vlast pao 1482. godine skoro 20 godina poslije pada Bosne i Turci su po humskom vladaru Herceg Stjepanu Vukšiću Kosači nazvali Hum Hercegovom zemljom odnosno Hercegovinom kako se ona i danas zove.

Dotaknuo se i Hercegovine danas. 'Obuhvaća veći dio povijesnog prostora nekadašnje humske zemlje. Čini oko petinu teritorija države Bosne i Hercegovine, spada u mediteranski klimatski pojas, a presijeca je rijeka Neretva. Sve hercegovačke rijeke teku u Jadransko more, a sve bosanske rijeke teku u Crno more. Prema zadnjem popisu u Hercegovini, bez Duvna, Livna i Kupresa živi oko 400 tisuća stanovnika. Nešto više od polovine su Hrvati, a ostalo su Srbi i Bošnjaci Muslimani. Južne i zapadne granice su joj uglavnom određivane različitim tursko-mletačkim sporazumima, postizanim nakon brojnih ratova kojima je redovito rušena i spaljena. Niti jedna vlast nakon propasti srednjovjekovne države nije doživljavala Hercegovinu svojom niti je ona ijednoj u cjelini bila vjerna. Hercegovina se bunila i borila, bori se i danas protiv tuđinske vlasti, siromaštva, nepravde, otimačine, pljačke i uzurpiranja, kleveta i negiranja. A kad već govorimo o bunama i ratovima ne mogu ne spomenut podatak da je na prostoru Hercegovine, ovaj put proširene na Duvno, Livno i Kupres u II. svjetskom ratu poginulo više od 24 tisuće Hrvata. Od tog broja, njih oko 16 tisuća ubijeno je poslije rata na Bleiburgu i Križnom putu od jugoslavenskih komunističkih partizana. Prosjek starosti poginulih bio je oko 23 godine. Ovih dana vrše se ekshumacije ostataka i pokušavaju se identificirati žrtve masovnih streljanja po hercegovačkim gradovima.'

Bosna i Hercegovina između dvije utvare

Lučić kaže da 'tko je u stanju misliti i tko je savladao osnove logike zna da nisu svi koji su rođeni u Bosni i Hercegovini Bosanci. Jer, Bosanci su oni koji su rođeni u Bosni. A oni koji su rođeni u Hercegovini su Hercegovci.

To je njihov zavičajni ili regionalni identitet. Hercegovci i Bosanci su po nacionalnosti uglavnom Hrvati, Srbi ili Bošnjaci kako se odnedavno zovu bosanski i hercegovački muslimani. Neki Hercegovci i Bosanci su po nacionalnosti ostali. Njih ima dvije vrste. Jedni su po nacionalnosti bili ili su još uvijek jugoslaveni, a drugi su po nacionalnosti, a ne po zavičaju Bosanci. Prvi se identificiraju s bivšom državom koja se nikad više neće vratiti, a drugi se identificiraju s nekom budućom državom koja nikada neće nastati.'

Autor zbornika predstavljanje završava riječima. 'I u tome je sva njihova tragedija, ali i naša. Negdje između te dvije utvare stoji današnja Bosna i Hercegovina. Nešto kao neželjeno dijete povijesti. Dijete kojeg roditelji zapravo i ne vole jer ne ispunjava njihova očekivanja.'

Sklonost Hercegovaca prema Njemačkoj još od Stjepana Kosače

Nino Raspudić je istaknuo kako će u zborniku uživati čitatelji koje zanima povijest Huma i Hercegovine u kojem će naći puno toga korisnog i zanimljivog, ali i svi koji su porijeklom iz Hercegovine.

'Čitatelj zbornika naučit će puno toga o Humu i Hercegovini kroz povijest. Jednom sam u šali napisao kako sklonost Humljana odnosno Hercegovaca prema Njemačkoj i njemačkim automobilima mercedesima, da to vuče korijen još od Stjepana Kosače koji je uzeo germanizam herzog za svoju titulu, a ne vojvoda što bi bilo uobičajnije, pa Hum po Herceg Stjepanu Kosači dobiva novi naziv Hercegovina u 15. stoljeću', istaknuo je Raspudić.

Luko Paljetak o djelu

Dubrovački pjesnik i akademik Luko Paljetak kazao je kako su dva rada pravi znanstveni pothvat, uspješno nastojanje da se što obuhvatnije , multidisciplinarno odredi i obradi povijest Huma, humske zemlje ili Hercegovine, tla na kojem se od samog početka života nakupilo toliko povijesti da je to previše čak i za neku puno veću zemlju.

'Dva sveska djela 'Hum i Hercegovina kroz povijest' ishod su težnje da se što temeljitije i obuhvatnije obradi povijest Huma i Hercegovine. U prvom svesku objavljeni su prilozi ukupno 50 autora. Obuhvaćeno je veliko vremensko razdoblje. Nije izostavljena niti crkvena povijest Hercegovine, kao ni sakralna arhitektura. Dubrovčanima će biti posebno zanimljive veze Huma, humskih vladara i Dubrovnika u različitim razdobljima i okolnostima.' istaknuo je akademik Paljetak.

Predstavljanju zbornika su nazočili dubrovački biskup Mate Uzinić, zamjenik gradonačelnika Nenad Vekarić, zamjenik župana Davorko Obuljen, načelnici susjednih općina, Župe dubrovačke Silvio Nardelli i župe Ravno Andrija Šimunović te brojne druge osobe iz političkog, društvenog, kulturnog i javnog života. Predstavljanje je svojom glazbom uveličala ženska grupa iz Stoca 'Vidoštačka kraljica'.

Izvor: portaloko.hr