Hercegovački biseri Prenj-Čabulja-Čvrsnica zaslužuju biti nacionalni parkovi
To je izjavio na okruglom stolu o temi "Perspektive planiranog nacionalnog parka Prenj - Čvrsnica - Čabulja koji je upriličen u Sarajevu u organizaciji Udruženja za podsticanje uravnoteženog razvoja i kvalitete života Fondeko.
- Budući nacionalni park Prenj - Čvrsnica - Čabulja je vrlo interesantan s aspekta biodiverziteta, jer predstavlja hercegovački endemni centar - naglasio je Đug.
Skrenuo je pažnju na potrebu da se konačno pristupi aktivnostima koji bi doveli do uspješnog formiranja novog zaštićenog područja u BiH. Đug je podsjetio da u BiH postoje samo tri nacionalna parka te da je samo oko tri posto područja zaštićeno.
- Ako želimo pristupiti Evropskoj uniji, BiH ima puno toga da ponudi, što drugi nemaju, a to su visoko vrijedna prirodna područja kao što su Prenj - Čvrsnica - Čabulja - naglasio je.
Kada se govori o proglašenju nekog područja nacionalnim parkom, dodao je profesor, to ne smije "ostati samo na papiru".
- To ne treba da znači zaustavljanje razvojnih aktivnosti. Mi vidimo očuvanje prirode kao jedan od stubova razvoja BiH i jedan od načina kako se dobit može generisati - objasnio je.
Po njegovom mišljenju, najbolje je gospodariti nad određenim područjem, ali na kontroliran i uravnotežen način koji će lokalnoj zajednici omogućiti prosperitet, očuvanje živog svijeta te stavljanje tog područja na raspolaganje nauci, struci i obrazovanju.
- Proglašenje ovog nacionalnog parka ide vrlo stihijski i nije mi jasno zašto još nisu pokrenute te aktivnosti. Dobar primjer je Nacionalni park Una koji već donosi dobit - zaključio je Đug.
Član Udruženja Fonda Senad Pintul kazao je da je stanje u oblasti prostornog planiranja i odnosa prema najvrednijim prirodnim područjima za svaku osudu.
- Potrebna je inicijativa akademske zajednice da pokrene određene aktivnosti da bismo ukazali vlastima na svim nivoima da je lanac Prenj - Čvrsnica - Čabulja jedno od najvrednijih područja koje BiH ima te da je jedina komparativna prednost naspram razvijene Europe - kazao je Pintul za Agenciju Fena.
Smatra da se određena područja u BiH mogu odmah uknjižiti u UNESCO-ovu baštinu, dok se bh. građani prema njima odnose "maćehinski i neodgovorno" s ciljem da se zadovolje interesi investitora umjesto države.
- Interesi kapitala legitimno ulaze na široko otvorena vrata institucija koje planiraju, i potpuno se gubi pojam javnog i državnog interesa - kazao je.
Vezani članci