Mještani Krućevića zaustavili radove na obnovi vinograda na plantaži Vinarije Čitluk u tom mjestu

Hercegovina.info
Vidi originalni članak
Okupljeni mještani Krućevića tvrde da su oni, navodno, vlasnici tog zemljišta te da Vinariji  neće dopustiti oranje i ponovnu sadnju vinove loze na toj površini dok se ne riješi problem vlasništva spornog zemljišta.

- Okupili smo se ovdje kako bismo spriječili ponovnu sadnju vinove loze na plantaži čitlučke Vinarije u  Krućevićima. Prosvjed smo organizirali stoga što još uvijek nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Naime, prema dokumentima iz Katastra i Gruntovnice, mnoge su naše obitelji vlasnici parcela na ovoj plantaži – kaže Mate Arapović, predsjednik MZ Krućevići.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Je li zemljište ikada otkupljeno?
- Zemljište je 1963. godine otkupljeno u svrhu sadnje povrća. Imam rješenje u obrazloženju kojeg piše da se zemljište oduzima isključivo za sadnju povrća. Imam i dokumente iz Gruntovnice i Katastra u kojima stoji da je dio tog zemljišta još uvijek na mom pokojnom ocu – dodao je M. Arapović.


- Parcele na ovoj plantaži još se vode na mom pokojnom djedu. Prosvjedujemo zato da nam se to zemljište vrati jer su ga više od 300 godina obrađivali moji djedovi i pradjedovi. Silom su im oduzeli ovu plodnu zemlju, a sada ponovo žele orati i saditi novi vinograd. Sramota – rekao je Krućevčanin Stojan Soldo, a Mate Arapović dodao:

- Zemljište je izuzela bivša Zemljoradnička zadruga Žitomislići za sadnju povrća. Dvije-tri godine uzaludno su sadili su povrće bez ikakve koristi jer nije bilo prodaje pa je  završavalo u Neretvi. Poslije toga su posijali djetelinu, kosili je dvije godine i na kraju plastove suhe djeteline palili. Jedanaest godina poslije, znači 1974. godine oduzet nam je drugi  dio plodnog polja na kojem su bili isključivo voćnjaci. U svemu ovome najbitnije je reći da je u posljednjih nekoliko godina umrlo jako puno naših  mještana, najvjerojatnije kao posljedica velikog prskanja i sumporanja vinograda. Nijedna se kuća nije mogla vidjeti od sumpora. O čemu više imamo razgovarati. Dosta je trovanja. Trideset i pet godina su uživali, pa se ovo konačno treba riješiti.
 

Mještani Krućevića će podnijeti sudsku tužbu kako bi se ustanovilo čije je vlasništvo ovo zemljište. A sve dotle inzistiramo da se ne poduzimaju nikakve aktivnosti vezanje za sadnju novih nasada vinove loze. Nitko Vinariji ne spori da rade dio vinograda koji je u njihovu vlasništvu, ali bez dokumenta da su zemljište dobili na koncesiji, nećemo im dopustiti bilo što raditi.  Imam informaciju da se zemljište za sadnju novih nasada vinove loze može dobiti samo na koncesiji. Što se tiče obnavljanja dotrajalih vinograda novim nasadima. Znam i to da će odluku o obnavljanju dotrajalih vinograda novima, donosit  Federacija BiH na temelju svog plana korištenja poljoprivrednog zemljišta. Netko tko ima interesa, to ovdje svjesno pokušava gurnuti ustranu – kaže vidno ogorčen Mate Arapović.

On tvrdi da je od čitlučkog načelnika dobio informaciju kako u početnu bilancu privatizacije nisu ušle plantaže, odnosno zemljište, a da objekti jesu.


Evo što nam je o spornom zemljištu i današnjem prosvjedu mještana Krućevića izjavila Vida Milićević, pravnica Vinarije Čitluk d.d. Čitluk:

- Vinarija Čitluk d.d. Čitluk, odnosno njeni pravni prethodnici su savjesni i pošteni vlasnici navedenog zemljišta u Krućevićima počevši od 1963. godine. Zemljište se i danas u Zemljišnim knjigama vodi kao društveno – državno vlasništvo s pravom korištenja Vinarije Čitluk d.d. Donošenjem Zakona o restituciji koji se priprema, na jasan način bit će reguliran povrat zemljišta koje je oduzeto bivšim vlasnicima. U posjed navedenog zemljišta u Krućevićima Vinarija Čitluk ušla je na temelju pravomoćnih rješenja SO Čitluk i plaćene naknade ili dodijeljene zemlje kao zamjene za oduzeto zemljište - kako je tko želio. 

Sukladno važećim pravnim propisima, poljoprivredno zemljište bit će predmet koncesije. Zakonom o koncesiji na zarini HNŽ, predviđeno je da na prijedlog županijskog Ministarstva poljoprivrede, koncesiju dodjeljuje županijska Vlada na temelju javnog natječaja. Znači, bivši vlasnici kojima je za oduzeto zemljište isplaćena pravična naknada ili im je u zamjenu dana odgovarajuća površina drugog zemljišta, najmanje imaju pravo tražiti povrat, a upravo je najveći broj njih iz Krućevića dobio naknadu – kaže Vida Milićević, pravnica u Vinariji Čitluk d.d. Čitluk.

Tko je u pravu, Vinarija Čitluk ili mještani Krućevića i kako će se problem spornog zemljišta razriješiti, ostaje da se vidi.

Mile PAVLOVIĆ/brotnjo.info

Vezani članci