U Mostaru jedna izborna jedinica 
kao i drugdje u BiH

...Borjana Krišto uputila vezano uz izmjene Izbornoga zakona oko Mostara čime bi se do kraja pojednostavilo održavanje izbora u ovome gradu i u značajnoj mjeri ga izjednačilo s načinom biranja u drugim općinama i gradovima.

Nalog Ustavnog suda

Izmjena Izbornog zakona jednaka je obveza proistekla iz presude Ustavnoga suda BiH od prije četiri godine za sve slučajeve, no za razliku od presude "Sejdić - Finci", gdje je Tužiteljstvo čak otvorilo istragu, o ovome slučaju nema niti naznake za takvo što. Poništavanjem dijela izbornog zakonodavstva BiH, u Mostaru se nisu mogli održati izbori u listopadu 2012. godine zbog čega grad praktično dvije i pol godine nema legalnog saziva Gradskog vijeća. To je dovelo do toga da i cijela izvršna vlast funkcionira otežano. Krišto, koja je i predsjednica hrvatskog kluba u Domu naroda, predložila je da sastav Gradskog vijeća i dalje čini 35 članova koji bi se birali u jednoj izbornoj jedinici. Gradska izborna jedinica, objasnila je u amandmanima na Izborni zakon BiH Borjana Krišto, obuhvaćala bi cijelo područje grada. Pri tome svaki od konstitutivnih naroda mora imati u Gradskom vijeću najmanje četiri svoja predstavnika kao što je u Statutu Sarajeva, Banje Luke, Tuzle, Zenice... No, u Mostaru piše da svaki od konstitutivnih naroda može imati najviše 15 vijećnika, što predstavlja diskriminaciju i nejednaku vrijednost glasova. Također se navodi i da nacionalne manjine u Mostaru moraju imati najmanje jednoga vijećnika.

Ashdownove izmjene

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ranije utvrdio da broj birača u izbornim jedinicama u gradskom području Grada Mostara varira za čak 400%, a da pri tome svaka izborna jedinica bira jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće. To je posebno uočljivo u usporedbi izbornih područja Mostara Jugoistok i Jugozapad. Time je jasno utvrđeno kako su odredbe Izbornog zakona koji je nametnuo visoki predstavnik Paddy Ashdown neustavne i protivne Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima.

VLM