417 doktora traži suglasnost za odlazak u zemlje EU-a

Mostar štrajk, Zavod za zdravstveno osiguranje, Osman Tufek, Dom zdravlja Mostar, Dom zdravlja, žene, muškarci, doktori, transplantacija, Hrvatska, riječka bolnica, KBC Rijeka, transplantacijski zahvati, dječja transplantacija., crna kronika, recepti, lijekovi, studentica, stažiranje, Trebinje, hercegovački vicevi, ginekolog, doktori, odlazak u zemlje EU-a, novih doktora medicine, hercegovački vicevi, doktor, oprez, ospice, bolest, djeca, donje rublje, kina, liječnica, RAK, recept, srednja škola, trošak, lječnički  pregled, liječnici, liječnica, liječnici splitske bolnice, suđenje mostarskim liječnicima, BOLNICA MOSTAR, bolnica, ebola, BIH, sanitarna inspekcija, hercegovački vicevi, hercegovac, doktor, jaja trakavice, majka, kćeri, šuga, mišija groznica, Meningitis epidemica, bolest, epidemija, Ljubuški, medicinska sestra, medicinska sestre, medicinska škola, škola, medicinske sestre, BIH, bijeg, liječnici, korupcija, dozvola, BIH, radnici, bolovanje, bolest, pacijenti, zdravstvo, pr
U ovom trenutku u Hrvatskoj je 19.086 licenciranih doktora medicine, a u sustavu zdravstva zaposleno ih je 13.640.

Godišnje se u sustav zdravstva sa sva četiri medicinska fakulteta uputi 450 do 500 novih doktora medicine, ali broj liječnika koji godišnje ode u mirovinu te broj liječnika koji umru u radno aktivnoj dobi mnogo je veći, službeni su podaci Hrvatske liječničke komore.

- Doda li se tomu broj liječnika koji odu raditi u druge zemlje, ne samo EU, jasno je da je trend opadajući. Od 1. srpnja do 31. ožujka ove godine 417 doktora medicine zatražilo je potvrde o sukladnosti svoje izobrazbe za potrebe zapošljavanja u zemljama članicama EU i svima su odgovarajuće potvrde i izdane. HLK je još 2008. godine održao tematsku konferenciju za novinare o temi nedostatka liječnika. Predviđali smo veliki odljev liječnika, osobito u prvim godinama nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Naša predviđanja se ostvaruju i moguće je da će se u prvoj godini nakon našeg ulaska u EU oko 600 liječnika odlučiti na odlazak. Istodobno, zanimanje liječnika za dolazak na rad u našu domovinu značajno je manje, a ne očekujemo ni da će se povećati u ovim godinama krize i nedostatka sredstava u sustavu. Povratak naših državljana ili njihovih potomaka iz drugih zemalja u Hrvatsku za sada je tek simboličan - objašnjava prim. Katarina Sekelj-Kauzlarić, članica Izvršnog odbora HLK.

Zanimljivo je da su najveći broj liječnika koji se obrate HLK-u sa zahtjevom za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije zapravo hrvatski državljani, a ne državljani "trećih zemalja". Odnosno liječnici koji su studirali izvan Hrvatske.

- Postupak priznavanja stručnih kvalifikacija nužno prethodi postupku izdavanja odobrenja za samostalni rad. Promatrajući zasebno zahtjeve državljana trećih zemalja, najviše je državljana Rusije, Srbije i Makedonije. Broj državljana zemalja članica EU manji je od 10 posto među onima koji žele trajni boravak i rad u Hrvatskoj - kaže prim. Sekelj-Kauzlarić.

JEDINO BOLJI UVJETI RADA MOGU ZADRŽATI LIJEČNIKE U DOMOVINI

Ono što smo mi po ovoj situaciji poduzeli je da smo od nadležnih tijela pa i od samog Hrvatskog sabora tražili donošenje Nacionalne strategije o kadru u zdravstvenom sustavu. No, svjesni smo da je jedino poboljšanje uvjeta rada za sve liječnike ono što ih može zadržati u domovini, a isto to privući će k nama državljane iz zemalja članica Europske unije - ističe prim. Katarina Sekelj-Kauzlarić.

glas-slavonije.hr