Obilježena 68. obljetnica stradanja na Podadrežnju

misa, misa, obljetnica, Čitluk
Tradicionalno misno slavlje na Uskrsni ponedjeljak predvodio je fra Miljenko Mića Stojić, vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće" uz suslavlje dekana Broćanskog dekanata i župnika župe Čerin fra Daria Dodiga te uz nazočnost brojnih vjernika.

Započinjući svoju propovijed na mjestu stradanja u Donjem Velikom Ograđeniku fra Miljenko Mića Stojić je kazao kako se zlo u liku komunizma prije 70-ak godina svojom rušilačkom snagom nadvilo nad pučanstvo našeg kraja. Između ostalog ubilo petoricu časnika i dočasnika na Podadrežnju, ali i da ti i slični događaji nisu prekinuli život jer su ljudi nastavili dalje pamteći što se dogodilo i nastojeći se vladati drukčije od počinitelja zločina.

- U ovom je zaista sadržan čitav naš život. Grijeh koji pravimo, zlo je koje uništava život. Dobro koje pravimo, život je koji nastavlja dalje i koji cvjeta. Neprestano nam je se odlučivati za jednu od tih strana - kazao je fra Mića, dodajući kako su nas minuli događaji izgradili unatoč tomu što su katkad bili brutalni i krvavi.

Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij

Nastavljajući propovijed vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće" se osvrnuo na nacionalsocijalizam i komunizam, dvije ideologije zajedničkih korijena koje su se kasnije razišle i sukobile, ali i kazao nekoliko riječi o Komisiji HBK i BK BiH za hrvatski martirologij.

- Ujedinila su se braća s obje strane granice i žele među onima koji su pobijeni u Drugom svjetskom ratu i poraću pronaći mučenike. Njih ima među svim crkvenim staležima. Trenutno je teško reći koliki je broj ubijenih u hrvatskom narodu, ali znamo da je taj broj u Hercegovini oko 20.000. S druge, pak, strane komunisti su ubili 563 svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova i sjemeništaraca, više nego nacionalsocijalizam u Njemačkoj kako smo već govorili. Komisija će vrlo brzo poći od župe do župe i popisivati mučenike, ali ujedno i pobijene. Nemojte se bojati svjedočiti o onome što znate. U tome će joj zacijelo pomoći i Povjerenstvo za obilježavanje i uređivanje grobišta II. svjetskog rata i poraća koje, hvala Bogu, djeluje i na području naše općine. Želimo im Božju pomoć u radu - kazao je fra Mića i nastavio:

- Samo Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom je svjetskom ratu izgubila 66 članova. Znamo to, pobili su ih komunisti. No, progoni su nastavljeni sve do pada komunizma. Oko 90-ak hercegovačkih franjevaca okusilo je, ili je manji broj to zamijenio globom, komunističku tamnicu. Trojica su tamo praktički ubijena, veliki broj njih ostao je trajno narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja. Danas želimo barem neke među njima proglasiti mučenicima, odnosno blaženima i svetima. Ne ćemo to moći učiniti za sve, jer nemamo dokumente i svjedočenja što se točno dogodilo. No, neka samo jedan među njima bude proglašen mučenikom on će time osvijetliti i žrtvu svih ostalih. Postupak je u punom tijeku i sve lijepo napreduje. Ali trebat će dosta vremena i snage da se to dovrši. Međutim, to uopće nije važno. Neka traje koliko treba, važno je samo da se mi kao pojedinci i kao zajednica mijenjamo kroz sve to.

Nacionalsocijalizmu i komunizmu fra Miljenko Mića Stojić je uz bok stavio današnji globalizam, raznorazna tajna društva i kolonijalizam te zaključio kako se svijet ne može graditi bez Boga, a propovijed je zaključio riječima:

„Biti Hrvat, biti kršćanin, ne iscrpljuje se busanjem u prsa, nego svojim životom. Kakav je to život? Može li odgovoriti izazovima koje pred nas stavlja zlo koje smo spominjali, može li stajati uz bok dobru kojeg smo također spominjali? Možemo li dati život novim naraštajima, našim potomcima? Prisjetimo se Velikog petka. Ljubili smo križ. Što smo ponijeli kući? Ljubav, izdaju? Odgovorimo na to u svom srcu i neka to bude poruka ove propovijedi."

Nakon misnog slavlja na spomen obilježje ubijenima vijenac su položili načelnik općine Čitluk Ivo Jerkić i predsjednik Općinskog vijeća Čitluk Marin Radišić. A pored izaslanstva općine Čitluk vijence kod spomen obilježja položili su predstavnici Udruge veterana Drugog svjetskog rata - Podružnica Čitluk, HSP-a BiH - Podružnica Čitluk, Mladeži HDZ BiH - Čitluk i predstavnici MZ Donji Veliki Ograđenik.

 

Citluk.ba